Brzi tečaj o OSE-u

From Open Source Ecology
< FAQ
Jump to: navigation, search

Wanted: Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom

FAQ - česta pitanja

Contents

Open Source Ecology (OSE)[edit]

Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?[edit]

OSE radi na Global Village Construction Set-u (GVCS), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.

Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?[edit]

Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.

Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku[edit]

Za više informacija, vidi OSE specifikacije. .


OSElogo2 sq.jpg

Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.

Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?[edit]

Prema knjizi The Green History of the World ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja "prljavštine i lišća" pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.


Što je najvažnija značajka rada OSE-a?[edit]

Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.

Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.


Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?[edit]

Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije. Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.


Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?[edit]

Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.

Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?[edit]

Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.

Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?[edit]

Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.

Što je vašem krajnje stanje ili vizija?[edit]

Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.


Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?[edit]

Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.

OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?[edit]

Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.

Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom 'footprint'-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.

Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.

Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni 'footprint', da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.

Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?[edit]

Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.

Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.

Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?[edit]

Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije.

RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$.

Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i 'zaštićenih' varijanti mnogih drugih tehnologija.

Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?[edit]

Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima ("izvorni kod") za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.

Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?[edit]

Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.

Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.

Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?[edit]

Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo 'uradi-sam' rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.

Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike 'bez otpada' i promicanja post-oskudne ekonomije.

Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?[edit]

Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s 'zaštićenim' proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.

Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?[edit]

Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.

Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.

Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.

Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.

Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?[edit]

Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte tehnološku rekurziju. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.

Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?[edit]

Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.

Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?[edit]

Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.

Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?[edit]

Wanted: Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju GVCS-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji

Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati solarnom turbinom, parnim motorm, izmjenjivčem topline, plinofikatorom, i proizvodnju peleta s peletizerom. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.


Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.

Ovdje smo pokrili:

  • Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva
  • Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine
  • Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine
  • Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga
  • Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju
  • Digitalni fabrikacija - precizni alati

Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.

Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.

Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.

Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?[edit]

Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.

Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?[edit]

E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi Small Is Beautiful da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.

Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.

Koliko ste odmakli u svom radu?[edit]

Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I & II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.

Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?[edit]

Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.

Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.

GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.

GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.

Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.

Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?[edit]

Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.

Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?[edit]

Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.

Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.

Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?[edit]

Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.

Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?[edit]

Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.

Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.

Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.

Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.

Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?[edit]

Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.

Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.

Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.

U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.

Što je Open Source ekologija?[edit]

OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. "Open source" dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.

Gdje se nalazite?[edit]

Imamo fizičku lokaciju - Factor e Farm-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.

Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?[edit]

Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.

Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.

Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.

Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com

Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?[edit]

Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .

Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.

Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?[edit]

Usbtoserial.jpg

Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz negativnih eksternalija koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:

  • Prijevoz: porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.
  • Zagađenje: onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.
  • Otuđenje radnika: odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.
  • Koncentracija bogatstva: centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.

Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.

Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade žilave zajednice koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.

Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?[edit]

U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.

Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.

Global Village Construction Set[edit]

Sparks 1.jpg

Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. Global Village Construction Set je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.

Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:

  • Razina 1: Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.
  • Razina 2: Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.
  • Razina 3: Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.

Pogledajte sažetak našeg trenutnog razvoja.

Kojih je to, točno, 50 tehnologija?[edit]

Pogledajte Global Village Construction Set za popis.


Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?[edit]

Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte grafikon sa procijenjenom usporedbom cijena.

Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:

    1. Planirano zastarijevanje: tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.
    2. Natjecanje putem oglašavanja: umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.
    3. Regulirani popravak: vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.

Prednosti OSE tehnologija:

    1. Doživotni dizajn: tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.
    2. Kolaborativni razvoj: mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.
    3. Dizajn kao set: GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.
    4. Modifikacija: budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.

Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.

Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?[edit]

Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.

Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .

Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.

Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?[edit]

47 cebfab.jpg

Global Village Construction Set je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:

  • Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume
  • Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima
  • U skladu su sa OSE specifikacijama

Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.

Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?[edit]

Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].

Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.

Gdje mogu naći planove?[edit]

Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s CEB PressCEB prešom . Provjerite GVCSstranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.


Kakve dozvole koristite?[edit]

Sveobuhvatna strategija licenciranja se trenutno razvija. Provjerite ponovo kasnije.

Da li ti strojevi imaju ikakvu vrijednost u trećem svijetu?Nisu oni skupi?[edit]

Izrada prvih GVCS, iako jeftinija od svoje komercijalne konkurencije, traži značajnu količinu vanjskog ulaganja i resursa. Međutim, set je dizajniran kako bi samo-kopirajući. To znači da će cijena izrade naknadnih setova biti znatno niža, značajka koja može GVCS učiniti isplativim izborom za siromašne. Veća prepreka je usvajanje niza vještina potrebnih za izgradnju i održavanje GVCS. Inovativna rješenja su potrebna kako bi se olakšalo široko usvajanje GVCS.

Mogu li izgraditi posao oko ovoga?[edit]

Da. Preporučujemo korištenje nekog open source poslovnog modela. Kad ljudi kažu 'open source poslovni model', u pravilu, misle da je predmet poslovnog modela open source. OSE ide korak dalje. Nadamo se da ćemo poticati razmjenu ne samo o tome kako izgraditi proizvod, već i kako ga plasirati na tržište, kako se učinkovito organizirati i druge važne prakse i postupake. Poslovni model sam je open source.

To znači odustajanje od prednosti stečene kroz zaštićene informacije. Budući poduzetnik mora prihvatiti potpuno slobodno poduzetništvo, jer open source planovi uklonjaju prepreke za ulazak drugim igračeima. U zamjenu, budući vlasnik će dobiti prednosti da ima volonterski razvojni tim. Vjerujemo da trud oko 'intektualnog vlasništva' nikada ne može biti učinkovit poput open source truda, jer kada se određeni broj open source suradnika pronađe, kvaliteta proizvoda počinje nadmašivati sve što je moguće s ograničenim financiranjem 'intektualnog vlasništva'.

Open source tvrtke općenito stvaraju prihod nudeći usluge vezane za open source projekt. Na primjer, možete stvoriti tok prihoda kroz dodatne usluge oko GVCS, kao što su izgradnja strojeva za druge ili pomoću strojeva ponuditi usluge drugima. Open source poslovni modeli za softver može se vidjeti u akciji, ali ti modeli nisu dobro istraženi na području razvoja hardvera. Održivost takvog projekta još uvijek nije dokazana.

Vi kažete da je besplatno, no pitate za novac.Kako to??[edit]

  • U engleskom jeziku, ali ne i u drugim jezicima, "free" može značiti "sloboda" ili "nula novaca", a vi trebate ovisno o kontekstu odlučiti koje značenje se koristi u određenim okolnostima. GVCS će biti slobodan u smislu da će bilo tko biti u mogućnosti da download-ira našu dokumentaciju i izradi kopije. Svatko će moći graditi strojeve, bez plaćanja (nama ili bilo tkome) za to pravo. Ako se informacije distribuiraju na DVD-u, cijena može biti formirana za medij i rad na umnožavanju, no informacija će još uvijek biti slobodna u smislu svoje slobode korištenja i distribuiranja.
  • Naravno, mi kao developeri trebamo novac za održavanje našeg razvojnog napora: ako radimo na prototip po nekoliko tjedana, moramo jesti da ostanemo živi, i mi također moramo kupiti dijelove, napisati dokumentaciju, te obaviti niz drugih zadataka. Taj novac dolazi od istinske ljubitelje (True Fans), iz određenih donacija, i od naših prvih prodaja.
  • Kasnije, kada strojevi budu dokumentirani, mi i drugi ljudi ćemo prihvatiti drugačije uloge, a ne developera (koji je jednokratna aktivnost) već kao izrađivači (što se događa jednom za svaki stroj koji je izgrađen za nekog). Ako netko napravi stroj za vas, oni mogu, naravno, tražiti naknadu za svoj rad, za cijenu dijelova, i neku razumnu dobit - baš kao i za bilo koji drugu prodaju u svijetu.

Čest izraz u Open Source pokreta uspoređuje slobodu govora i slobodno pivo. Sloboda govora znači slobodu. Za pivo, to košta novaca da nahrani izumitelja, i to košta novaca da ispunite svaku čašu. Ali vi ste slobodni dijeliti recept.

  • Ukratko, trebamo nešto novca za stvaranje slobodnih recepata. Jedanput napravljeni, recepti će biti dostupni svima bez naknade. Vi ćete biti slobodni da izradite strojeve, i također da platite druge da izrade strojeve za vas.

Kako mogu pomoći projektu?[edit]

2729436038 6ec880d2c8 m.jpg

Mi smo u potrazi za raznovrsnom pomoći od raznovrsnih ljudi, sa raznih mjesta i sa različitim vještinama. Mi tražimoi donacije vremena, novaca, stručnosti i materijala. Mi također tražimo ljude za najam za razvoja dijela projekta i pisanje za dodjelu bespovratnih sredstava . Saznajte što možete učiniti da sudjelujete i pomognete da ovaj projekt ide naprijed.

More questions?[edit]

Moram li strojeve izgraditi sam?[edit]

Zar većini ljudi ne nedostaju vještine za ovu izradu?[edit]

Da. Većina nas je postala previše specijalizirana. Trebamo to uravnotežit postajući generaliziraniji. Mi planiramo provoditi obrazovanje o tim vještinama plus dvije godine intenzivnog učenja nakon izgradnje GVCS-a.

Što je distribuirana proizvodnja i gdje se Open Source Ecology uklapa?[edit]

Kako ste pokrenuli projekt OSE-a?[edit]

Koliko se sjećam razmišljao sam o tehnologiji kao alatu od kojeg cijelo čovječanstvo može imati koristi , to je razlog zašto sam nastavio obrazovanje, i dobio doktorat iz fizike. Nažalost, bio sam vrlo razočaran vrstom stvari o kojoj sam učio. Te sam, prema početku doktorata, počeo razmišljati da ono što radim nije baš u skladu s boljom kvalitetom života za sve. U to vrijeme kad bi razmišljao o tome kakav je uzorak društva od kojeg bi mogli imati koristi svi počeo sam razamišljati o open source tehnologiji za održivo življenje. Do postdiplomskog sam bio uvjeren u da je jedini način na koji možemo život učiniti boljim za sve otvorena razmjena informacija koje su relevantne za naš ekonomski proces jer inače ćemo zauvijek ostati u ovom konkurentnom "vuk jede vuka" postavljanju, zaboravljajući da vani postoji obilje, priroda pruža obilje, a ako smo mudri možemo živjeti prosperitetno bez sukoba na ovoj planeti.

Upoznao sam čovjeka na početku postdiplomskog, indijskog momka koji vodi tečajeve o životnom inžinjerstvu, gdje sam naučio jogu, meditaciju, disanje, indijsko kuhanje itd. I u tom trenutku kada je počela velika preobrazba u meni, jer sam kroz meditaciju dobivao sve više uvida u to kako stvari funkcioniraju u biti sam se isključio. Bio sam u mogućnosti otkriti svoj um i ubrzati proces otkrivanja što to zapravo znači. Bit je da vidite probleme na Zemlji i kažete: "Zašto ne rješavamo sve te probleme", u čemu je problem, zašto tehnologija ne čini život uistinu boljim za sve, neviđen napredak, manje radnih sati. To obećanje tehnologija nikada nije ispunila i svatko tko ima znatiželjan um će pitati: "Zašto? Što se događa? " I to je kada sam počeo razmišljati o svojoj povezanosti s tehnologijom. I u nekom trenutku imajući apsolutno nula tehničkih vještina, mislim učio sam kemiju na dodiplomskom, nikad nisam imao nikakve praktične vještine u smislu hardvera. Ali u nekom trenutku sam rekao: "Oh, moram razviti svoju sposobnost da manipuliram fizičkim predmetim u smislu vlastitog opstanka. Počnimo tamo. Mogu li živjeti sam na svom posjedu? I mogu li koristiti proizvode koji su u potpunosti održivi. A budući da sam ih nisam pronašao mnogo na policama lokalnih Walmartova, odlučio sam da ću napraviti puno stvari jer je to moralni imperativ, ako možeš živi apsolutno održivo. Jer jednostavno je to moguće, izvodljivo, i bio sam uvjeren da to moram napraviti, jer je dobro osjećaj za mene, a ne ću doprinositi globalnim zlima svih vrsta.

Izvor: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460

Još štiva[edit]

  • Wiki Participation FAQ
  • Product Development Method FAQ
  • Distributive Economics FAQ
  • OSE Specifications FAQ
  • Crash Course FAQ